
Sedmice sukoba dodatno su pogoršale tešku ekonomsku situaciju Irana, povećavajući rizik od ozbiljne krize nakon rata, iako Islamska Republika za sada uspijeva izdržati zastoj u Perzijskom zaljevu uprkos američkoj blokadi koja je presjekla izvoz energije.
Oglas
Nakon primirja od 8. aprila kojim su zaustavljene veće borbe, Iran se nalazi u zastoju sa Sjedinjenim Državama i Izraelom. Pregovori o trajnom prekidu vatre su blokirani, dok Teheran drži Hormuški moreuz zatvoren, a Washington blokira iranske luke u Zaljevu.
Uprkos ozbiljnoj šteti na infrastrukturi i industriji te ograničenju izvoza nafte, Iran raspolaže značajnim unutrašnjim zalihama, stabilnom trgovinom sa susjedima i za sada ograničenim znakovima neposrednog fiskalnog pritiska zbog pada državnih prihoda.
Analitičari upozoravaju da bi američki predsjednik Donald Trump mogao još dugo čekati ako računa da će Iran prvi popustiti u ekonomskom nadmetanju, posebno uz rast globalne inflacije i približavanje izbora u SAD-u.
Sanam Vakil iz londonskog think-tanka Chatham House ocijenila je da iransko rukovodstvo računa na dugoročniji otpor nego što zapadni političari to očekuju. Prema njenim riječima, vlasti se oslanjaju na takozvanu “ekonomiju otpora”, koristeći unutrašnje resurse i kopnenu trgovinu kako bi ublažile posljedice sankcija.
Iako je stvarni obim ekonomske štete teško procijeniti zbog nedostatka pouzdanih podataka i djelimičnog gašenja interneta, procjene ukazuju na mogući dvocifren pad bruto domaćeg proizvoda ove godine. Nacionalna valuta rial, koja je prošle godine izgubila 70% vrijednosti, dodatno je oslabila posljednjih dana.
Ipak, vlasti zasad nisu ograničavale podizanje novca iz banaka niti uvodile racionalizaciju goriva i osnovnih namirnica, dok trgovine ostaju snabdjevene, a institucije funkcionišu.
Podaci o transportu pokazuju značajan pad izvoza nafte, dok analitičari procjenjuju da bi Iran mogao održavati trenutni nivo proizvodnje još oko dva mjeseca prije mogućeg smanjenja.
Na ulicama Teherana, međutim, ekonomski pritisak je sve izraženiji. Preduzeća se suočavaju s rastom cijena, poremećajima u lancima snabdijevanja i padom potražnje, što dovodi do rasta nezaposlenosti. Trgovci i zanatlije bilježe drastičan pad prihoda, dok raste strah od novih masovnih protesta nakon nemira iz januara, navodi Reuters.
Prema ocjenama analitičara, ublažavanje sankcija i obnova izvoza nafte ostaju ključni uslovi za stabilizaciju iranske ekonomije u narednom periodu.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas